preskoči na sadržaj

Tehnička škola Kutina

Login
POPIS UDŽBENIKA

Popis udžbenika za školsku godinu 2023./2024. nalazi se u prilogu.

 

Priloženi dokumenti:
UdzbeniciTSK2023-2024.pdf

Kalendar
« Kolovoz 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

Kutina sada

 

Petrovo u Kutini - projekt "Instructions for living a life"

EKO-ŠKOLA: DIJAMANTNI STATUS

DAN PLANETA ZEMLJE

SVJETSKI DAN VODA 2021.

- VREDNOVANJE VODA 

ZELENA ŠKOLA

pogledajte izložbu i riješite kviz

ZELENA KEMIJA

27.06. Podignuta Zelena zastava

22.05. Međunarodni dan biološke raznolikosti

    

  Predavanje

"Očuvanje staništa sliva rijeke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim vrstama"

 

                               

3D tvornica budućnosti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Učenički kutak

Nove vijesti EKO škole!


Nove vijesti školske knjižnice

Radno vrijeme: ponedjeljak - petak  7.00-14.00

E-KNJIŽNICA TŠK

https://sites.google.com/view/e-knjiznica/home

Korisni linkovi
Lista linkova je prazna
 

                                

                                  Nastavnik biologije:

                                  Dalibor Sumpor, biol., prof. ment.   

                                       dalibor.sumpor@gmail.com                             


Biološko obrazovanje potrebno je svakom čovjeku kako bi mogao razumjeti životne procese i pojave koje ga okružuju. Takvo znanje smatramo osnovnim poznavanjem života. Mnoga područja ljudske djelatnosti traže visoki stupanj poznavanja određenih bioloških područja, primjenu znanstvenih dostignuća i njihovo daljnje usavršavanje. Usvajanje osnovnih znanja iz biologije omogućit će ne samo bolju informiranost, već i znanja za donošenje životnih odluka i sudjelovanja u njihovom provođenju.                           

                                   

                                          Naziv nastavnog predmeta: BIOLOGIJA

Cilj predmeta:

U predmetu Biologija učenici će:

·         usvojiti i međusobno povezati ključne biološke koncepte u objašnjavanju pojava i procesa u živome svijetu, kako bi stekli temeljnu biološku pismenost kao svojinu i alat građanina suvremenog demokratskog društva.

·         proširiti znanja o zdravlju i rizicima od bolesti te oblikovati stavove o potrebi odgovornog ponašanja prema vlastitom zdravlju i zdravlju drugih ljudi.

·         stečena znanja staviti u funkciju oblikovanja stavova o potrebi očuvanja bogatstva prirode i prirodne ravnoteže, te obrazložiti potrebu vlastitog odgovornog ponašanja prema prirodi i okolišu.

Opis predmeta:

Učenjem Biologije, učenici stječu znanja i razvijaju i vještine, počevši od manualne spretnosti i umijeća korištenja pribora za praktičan rad, do promatranja, opisivanja, izdvajanja bitnog, zaključivanja, prezentiranja i rada u timu. Učenje Biologije ciljano utječe i na afektivnu domenu učeničkog razvoja, usvajanjem poštovanja prema životu, te razvijanjem empatije prema drugim ljudima i drugim živim bićima, kao i odgovornost za očuvanje prirode, okoliša, vlastitog i tuđeg zdravlja.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja u nastavnom predmetu Biologija:

Korištenje različitih sastavnica i metoda u praćenju i ocjenjivanju učeničkog napretka, odraz je cjelovitosti pristupa u vrjednovanju njihovih postignuća. Sastavnice koje se koriste, način praćenja i način izvođenja pojedinih ocjena, te izvođenja zaključne ocjene su transparentni i učenicima objašnjeni već na početku nastavne godine. Vrjednovanje i ocjenjivanje učenika maksimalno se integrira u nastavni proces i provodi kontinuirano tijekom različitih nastavnih aktivnosti, a ishodi učenja vrjednuju se u komunikaciji sa svakim pojedinim učenikom.

Praćenje učeničkih postignuća odvija se kroz sastavnice:

Usvojenost nastavnih sadržaja (UNS) obuhvaća postignuća u kognitivnoj ili spoznajnoj domeni razvoja. U sklopu te sastavnice vrjednuje se poznavanje temeljnih pojmova i stručnog nazivlja, razumijevanje pojava i procesa u živom svijetu, objašnjavanje međuodnosa i uzročno-posljedičnih veza u živome svijetu, te kompleksne međuovisnosti žive i nežive prirode.

Primjena znanja (PZ) podrazumijeva primjenu usvojenih bioloških zakonitosti i teorija na primjerima iz okruženja, tumačenje novih (vlastitih) primjera i rješavanje problema. U ovoj se sastavnici ocjenjuje učenikova sposobnost i vještina prikazivanja dostupnih podataka o nekoj pojavi ili procesu na znanstveni način te razvrstavanja u glavne kategorije, raspravljanja problema (pojave) s različitih motrišta, smislenog raščlanjivanja problema (tabelarni prikaz, grafikon) i prikazivanja međuodnosa. U sklopu ove sastavnice može se ocijeniti i praktična primjena teoretskog znanja.

Samostalni rad (SR) je sastavnica praćenja individualnih uradaka pa se ovdje vrednuju učenikove aktivnosti tijekom nastavnog procesa i domaći uradci, samostalni praktični radovi, prikazi istraživanja, prikazi zaključaka rasprava, različite prezentacije, referati, plakati, seminarski radovi. Prilikom vrednovanja grupnog uratka u ovoj se sastavnici može ocijeniti učenikov individualni doprinos radu grupe.

Afektivno područje učeničkog razvoja, iskazano kroz Odnos učenika prema radu u pravilu se prati bilješkama o radu i napredovanju učenika  i ocjenjuje se opisno. Ta se ocjena također uzima u obzir pri konačnom zaključivanju ocjene.

 Od šk.god. 2014./2015. uveden je e-imenik. 

Mjerila ocjenjivanja za UNS i PZ:

Ocjena:

Opis postignuća:

nedovoljan (1)

Podrazumijeva nemogućnost učenika da i uz sugestije i potpitanja predavača, da točne i relevantne odgovore. Uz to učenik ne poznaje niti osnove gradiva, nemaran je na satu i ne zna da određene informacije uopće postoje. Izlaganje, ako ga uopće ima, sadrži vrlo malo prikladnih i točno iznesenih elemenata. Ocjena nedovoljan odnosi se na kraju krajeva na neusvojenost ključnih pojmova, kao i neusvojenost većine sadržaja.

dovoljan (2)

Učenik prepoznaje većinu osnovnih pojmova, povezuje međusobno nove i nove s već usvojenim pojmovima uz pomoć nastavnika, navodi samo poznate primjere, nabraja faze nekog procesa, ali ne može samostalno opisati složenije procese i izvesti zaključke.

za ocjenu…

dva potrebno je poznavati osnove gradiva, davati barem deskriptivne odgovore, koji uključuju bitne pogreške i propuste. Učenik loše prezentira gradivo, uglavnom u natuknicama. Također u izlaganju učenik ne povezuje pojedine sastavnice unutar predmeta, a uz to je i neaktivan na nastavi. Prisjeća se osnova ili dijelova gradiva, sve uz sugestiju profesora.

dobar (3)

Učenik poznaje i definira većinu osnovnih pojmova, samostalno povezuje većinu novih pojmova međusobno i s već poznatim pojmovima, uz pomoć nastavnika može opisati tijek različitih procesa, objasniti neke faze procesa, dati slične nove primjere.

glavno mjerilo…

koje odvaja vrlo dobru ocjenu od dobre je, to što ocjena dobar podrazumijeva izlaganje nastavnog materijala, ali uz izvjesnu pomoć profesora, bilo kroz potpitanja ili sugestije. Učenik da bi zaslužio srednju ocjenu, mora posjedovati i sposobnost analize sadržaja, kao i primjenjivati stečeno znanje, uz određenu pomoć ispitivača. Ova ocjena uključuje i određene podatkovne pogreške u učenikovu izlaganju, kao i slabiju aktivnost u diskusijama. Ocjena dobar trebala bi uključivati iznošenje argumenata, bez detaljne razrade te općenitu točnost odgovora.

vrlo dobar (4)

Učenik primjenjuje većinu novih pojmova i razumije vezu između novih i već poznatih pojmova, samostalno navodi nove primjere, uglavnom samostalno opisuje tijek nekog procesa i uz malu pomoć nastavnika može objasniti sve faze nekog procesa, samostalno rješava jednostavne, a uz pomoć nastavnika složenije probleme.

za ovu ocjenu…

važno je moći raščlaniti elemente gradiva, te komparirati njegove različite aspekte. Izložiti prihvatljivu obuhvatnost te biti dovoljno jasan i argumentiran u davanju odgovora. Vrlo dobar učenik trebao bi pokazati općenitu točnost i zadovoljavajuću informiranost o nastavnim jedinicama. Kriterij za četvorku je i mogućnost razumijevanja relevantnih detalja gradiva te dobra organizacija i struktura odgovora. Dakako aktivnost na satu je prednost i za ovu ocjenu, a poželjna je i primjena stečenih znanja na nove situacije uz određenu asistenciju profesora prilikom davanja primjera.

odličan (5)

Učenik primjenjuje sve nove pojmove, analizira ih, povezuje i samostalno koristi, samostalno opisuje i objašnjava različite procese, samostalno navodi primjere, samostalno rješava i zahtjevnije probleme.

ovu ocjenu…

trebao bi zaslužiti učenik koji daje sveobuhvatne i točne odgovore na postavljena pitanja. Sposoban je izvršiti analizu i sintezu obrađenog gradiva. Jasno i argumentirano se izražava prilikom odgovaranja, te dobro povezuje nastavne jedinice. Prilikom ocjenjivanja, uzima se u obzir i sudjelovanje pojedinog učenika u diskusijama, te interes za gradivo koje se izlaže, kao i postavljanje pitanja na zadanu temu. Bitno je također za najvišu ocjenu, razlikovanje važnog od nevažnog, te izdvajanje ključnih pojmova. Plus je također i poznavanje dodatne literature.

Usmeno provjeranje i ocjenjivanje uspjeha učenika

(NN 112/2010 Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, članak 7.)

Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenikova znanja provodi se sustavno, u pravilu na svakom nastavnom satu, bez obveze najave. Učenik se tijekom polugodišta ocjenjuje u svim elementima predviđenima za usmeno ocjenjivanje najmanje jednom ocjenom iz nastavnog predmeta koji je u satnici jedan sat tjedno, odnosno najmanje dva puta iz predmeta koji imaju dva ili više sati tjedno. Učenik ima pravo samostalno tražiti usmenu provjeru usvojenosti nastavnih sadržaja ili se, u pravilu, jednom u polugodištu ispričati. Isprika se obavlja na početku nastavnog sata.

Učeniku se u nastavi biologije postavljaju do 5 jednakovrijednih pitanja u maksimalnom trajanju od 10 minuta.     
 


Pismeno provjeravanje i ocjenjivanje uspjeha učenika

(NN 112/2010 Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, članak 6., 8., 9., 10.)

Tijekom nastavne godine za smjerove sa godišnjim fondom sati 70 predviđene su četiri pisane zadaće (dvije u prvom i dvije u drugom polugodištu), a za smjerove sa godišnjim fondom od 35 sati dvije pisane zadaće (jedna u prvom i jedna u drugom polugodištu). Zadaće se pišu kako je navedeno u Operativnom/Izvedbenom planu za tekuću nastavnu godinu i obvezno najavljuju učenicima tjedan dana ranije

Za pismene zadaće okvirno vrijedi sljedeća bodovna skalu u postotcima:

postotci riješenosti ispita:

ocjena:

0,00 - 24,99 %

nedovoljan (1)

25,00 - 47,99 %

dovoljan (2)

48,00 - 69,99 %

dobar (3)

70,00 - 84,99 %

vrlo dobar (4)

85,00 - 100,00 %

odličan (5)

Mjerila ocjenjivanja za Samostalni rad:

Ocjena:

Opis postignuća:

dovoljan (2)

Učenik rijetko izrađuje domaću zadaću, nepotpuno i s greškama, na nastavi se čini nezainteresiran, uglavnom se ne uključuje u rasprave, kasni s izradom samostalnog/praktičnog rada, prezentacije ili posteri su oskudni i neprikladni.

dobar (3)

Učenik uglavnom izrađuje domaće zadaće, ali su često nepotpune ili s greškama, na nastavi se čini nedovoljno zainteresiran, ali se ponekad uključi u raspravu, samostalne/praktične radove izrađuje na vrijeme, ali površno, također su i njegove prezentacije ili posteri načinjeni površno.

vrlo dobar (4)

Učenik redovito izrađuje domaće zadaće, trudi se i rijetko griješi, na nastavi je zainteresiran, uključuje se u rasprave, komentira i postavlja pitanja, samostalne/praktične radove izrađuje korektno, na vrijeme, a i prezentacije ili posteri su pregledni, točni i uočava se uloženi trud.

odličan (5)

Učenik redovito izrađuje domaće zadaće, izrazito se trudi i vrlo rijetko griješi, na nastavi je zainteresiran, uključuje se u rasprave, komentira i postavlja pitanja, uglavnom točno odgovara na nastavnikova pitanja, samostalne/praktične radove izrađuje korektno, na vrijeme, a i prezentacije ili posteri su pregledni, točni i kreativni.

MINI ISTRAŽIVANJE, SEMINARI, POSTERI I PPT U SKLOPU SAMOSTALNOG RADA

       

Učenici dobivaju na početku školske godine individualne teme za samostalno mini istraživanje. Sadržaj istraživačkog rada odnosi se na proširivanje znanja vezanog uz nastavno gradivo tekuće školske godine. Učenik mora predati istraživački rad u pismenom obliku do predviđenog roka u skladu sa pravilima pisanja istraživačkog rada. Mini istraživanje će biti bodovano s maksimalnih 50 bodova.

Učenik može, ako želi, izraditi seminar. Za temu seminara učenik se obraća nastavniku do 1. 10. 2015. za prvo polugodište, odnosno do 1.2. 2016. za drugo polugodište. Sadržaj seminara odnosi se na proširivanje znanja vezanog uz nastavno gradivo tekuće školske godine. Učenik odabrani seminar mora predati u pisanom obliku do predviđenog roka u skladu sa pravilima pisanja seminarskih radova.  Učenik prezentira seminarski rad u sklopu odgovarajuće nastavne jedinice u trajanju do 10 min. Seminar će biti bodovan s maksimalnih 50 bodova.

Učenik može, ako želi, izraditi poster koji će se odnositi na prigodno obilježavanje datuma ili uz sadržaje vezane uz nastavno gradivo tekuće školske godine. Zaduženi učenik dužan je poster predati tjedan dana prije datuma kojeg treba obilježiti ili za sat odgovarajuće nastavne jedinice. Poster treba biti napravljen prema propozicijama s kojima će učenici biti upoznati  i bit će bodovan s maksimalnih 50 bodova. Učenik prezentira poster u sklopu odgovarajuće nastavne jedinice u trajanju do 10 min.

Učenik može, ako želi izraditi PowerPoint prezentaciju. Za temu PPT učenik se obraća nastavniku do 1. 10. 2015. za prvo polugodište, odnosno do 1.2. 2016. za drugo polugodište. Sadržaj PPT odnosi se na proširivanje znanja vezanog uz nastavno gradivo tekuće školske godine. Učenik odabranu PPT mora poslati na elektronsku poštu dalibor.sumpor@gmail.com do predviđenog roka u skladu sa pravilima izrade PPT. Učenik prezentira u sklopu odgovarajuće nastavne jedinice u trajanju do 10 min. PPT će biti bodovana s maksimalnih 50 bodova. 

DETALJNIJE UPUTE I MJERILA OCJENJIVANJA NALAZE SE U

                DOKUMENTIMA PRILOŽENIM U SKLOPU OVE STRANICE. 

 

                                           

Konačna zaključna ocjena izvodi se na temelju ocjena ostvarenih u sastavnicama usvojenost sadržaja i primjena znanja.

Prilikom zaključivanja ocjena NE MORA se potpuno slijediti zbroj ocjena.

Dopuštena su i odstupanja u ovom pogledu, ako se uviđa kontinuirani napredak u učenikovu zalaganju, a i rastu ocjena. 

 

VAŽNO

 

yesUčenik je dužan na svaki nastavi sat ponijeti:

propisani radni materijal (udžbenik i radnu bilježnicu),

bilježnicu/portfolio za nastavi predmet Biologija,

- pribor/materijal prema posebnim uputama     


________________________________________________________________________________

Ispitni katalog za državnu maturu iz izbornog predmeta Biologija: 

 

________________________________________________________________________________

yesZa pripremu pismene provjere znanja, kao i pomoć u sistematizaciji gradiva predmeta Biologija u svim razredima, a posebno za državnu maturu (razlika prema gimnazijskom programu) učenici se mogu služiti priručnikom BIOLOGIJA NA DRŽAVNOJ MATURI. Priručnik je usklađen sa Ispitnim katalogom za biologiju - obrađena su sva poglavlja ispitivanja: biologija stanica, mikrobiologija, proktista i gljive, botanika, zoologija, biologija čovjeka, genetika, evolucija i ekologija. To je repetitorij cjelokupnog srednjoškolskog gradiva biologije u kojima su podatci prikazani u tri boje prema kategorijama Ispitnog kataloga: NUŽNO JE ZNATI, VAŽNO JE ZNATI, VRIJEDNO JE ZNATI. Priručnik sadrži i 5 cjelovitih testova različitih tipova zadataka (oko 300) s rješenjima

BIOLOGIJA NA DRŽAVNOJ MATURI- PRIRUČNIK, ŠKOLSKA KNJIGA

S. MIKULIĆ, M. RAŠAN, D. SUMPOR


Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE EKOLOGIJE (izborni predmet)

 

Cilj predmeta:

U predmetu Osnove ekologije učenici će:

  - primijeniti teorijska znanja i vještine radi razvijanja pozitivnog    i odgovornog odnosa prema vlastitom životu i svoj prirodi.

 

Opis predmeta:

Rasprave i identificiranje situacija o međuodnosima živih bića s okolišem pridonijet će oblikovanju vlastitih stavova i utjecati na podizanje ekološke svijesti u svojoj okolini. Primjena stečenih znanja iz ekologije pomoći će i u rješavanju nekih od aktualnih poremećaja okoliša poput onečišćenja i prekomjernog iskorištavanja prirodnih resursa.

Elementi i oblici praćenja u nastavnom predmetu Osnove ekologije, mjerila ocjenjivanja za pojedinu sastavnicu, bodovne skale i obveze učenika iste su kao one navedene u nastavnom predmetu Biologija. 


Školska godina: 2015./2016. 

 

EKOLOŠKI TEHNIČAR (RAZREDNI ODJEL 1. D)

Naziv nastavnog predmeta: Biologija

Godišnji fond sati: 70

Tjedni fond sati: 2

               

Kroz ovaj predmet u prvoj godini učenja nastavnog predmeta, polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. Procijeniti glavne etape i primjerene metode u izvedbi vlastitog istraživanja

2. Primijeniti metodu promatranja prema protokolu uz korištenje prikladnih mjernih instrumenata i pomagala

3. Prikazati obrađene rezultate istraživanja u obliku malog istraživačkog rada

4. Analizirati značenje bioloških otkrića za život čovjeka

5. Suprostaviti načela znanstvenog dokaza i neznanstvenih tvrdnji

6. Analizirati osobine i organizacijske razine živog svijeta 

7. Povezati kemijski sastav živih bića s ulogama anorganskih i organskih spojeva

8. Usporediti osnovne osobine virusa, prokariotskih i eukariotskih stanica

9. Objasniti osnovne metaboličke procese živih bića

10. Usporediti uloge staničnih dioba u životnome ciklusu mnogostaničnog organizma

11. Usporediti osnovne etape i procese razvitka u razvoju živih bića

12. Analizirati strukturnu i funkcionalnu organizaciju mnogostaničnog organizma

Literatura za učenike: Prema katalogu odobrenih udžbenika i drugih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta

Slika artikla

Vesna Ančić, Irella Bogut, Snježana Đumlija

OD MOLEKULE DO ORGANIZMA: udžbenik iz biologije za strukovne škole, ALFA

Slika artikla

Vesna Ančić, Irella Bogut, Snježana Đumlija

 

OD MOLEKULE DO ORGANIZMA: radna bilježnica iz biologije za strukovne škole, ALFA


TEHNIČAR ZA ELEKTROSTROJARSTVO S PRIMIJENJENIM RAČUNALSTVOM (RAZREDNI ODJEL 1. E)

TEHNIČAR ZA RAČUNALSTVO (RAZREDNI ODJEL 1. F) 

Naziv nastavnog predmeta: Biologija

Godišnji fond sati: 35

Tjedni fond sati: 1

  

Kroz ovaj predmet polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1.      raspraviti zdrave stilove življenja te važnost pravilne i redovite primjene higijenskih navika u svakodnevnom životu

2.      identificirati putove ulaska patogenih mikroorganizama i nametnika u tijelo čovjeka i mjere prevencije

3.      dati primjere najčešće virusne i bakterijske bolesti i načine njihova liječenja

4.      diskutirati djelovanje sredstava ovisnosti na zdravlje i ponašanje ljudi

5.      protumačiti važnost preuzimanja odgovornosti za vlastito zdravlje na primjerima različite ovisnosti

6.      prepoznati opasnosti za zdravlje vezane uz specifičnost zanimanja za koje se školuje

7.      pokazati zahvate prve pomoći koji mogu spasiti život ugroženoj osobi

8.      opisati primjer posljedica poremećaja ravnoteže u organizmu

9.      protumačiti povezanost sazrijevanja i životnih razdoblja s djelovanjem hormona

10.    povezati funkciju spolnih organa s njihovom građom i higijenom

11.    razlikovati prednosti i nedostatke različitih metoda planiranja trudnoće

12.   protumačiti proces oplodnje i razvoj ploda do porođaja.

13.   povezati promjene tijekom trudnoće s odgovornim ponašanjem trudnice

14.   raspraviti različite stavove o spolnosti i odgovornom spolnom ponašanju

Literatura za učenike: Prema Katalogu odobrenih udžbenika i drugih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta

        Anita Bušić, I.V.G. Klobučar 

       ČOVJEK I ZDRAVLJE: udžbenik za 1. razred strukovnih škola (modul B), NEODIDACTA

   

       A. Bušić, I.V.G. Klobučar

      ČOVJEK I ZDRAVLJE: radna bilježnica za 1. razred strukovnih škola (modul B), NEODIDACTA


EKOLOŠKI TEHNIČAR (RAZREDNI ODJEL 1.D)

Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE EKOLOGIJE

Godišnji fond sati: 35

Tjedni broj sati: 1

   

Kroz ovaj predmet, polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. objasniti osnovne pojmove iz ekologije i biogeografije

2. raspraviti značenje ekološke valencije

3. analizirati odnose živih bića i abiotičkih čimbenika okoliša

4. provesti samostalno istraživanje utjecaja abiotičkih čimbenika na organizam

5. objasniti utjecaj biotičkih čimbenika na život i održavanje živih bića

6. opisati značajke i međuodnose populacija, biocenoza i ekosustava

7. raspraviti trofičke razine, te kruženje tvari i protjecanje energije u biosferi

8. istražiti u prirodnim uvjetima značajke populacije, biocenoze i ekosustava na načelu regionalnosti   

9. analizirati probleme onečišćenja sastavnica biosfere

10. objasniti pojam održivog razvoja

11. analizirati razloge ugroženosti i vrijednost biološke i krajobrazne raznolikosti

12. raspraviti utjecaj gospodarenja i održivog korištenja prirodnih bogatstava na biološku i krajobraznu raznolikost 

Literatura za učenike: Prema Katalogu odobrenih udžbenika i drugih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta

A. Bušić, I.V.G. Klobučar

ČOVJEK I OKOLIŠ: udžbenik iz biologije (modul C), NEODIDACTA

 

A. Bušić, I.V.G. Klobučar

ČOVJEK I OKOLIŠ: radna bilježnica iz biologije (modul C), NEODIDACTA


NASTAVA BIOLOGIJE ODRŽAVA SE U UČIONICI BROJ 16. 

 

 

preskoči na navigaciju