Tehnička škola Kutina

•Silikati•

-Silikati su najveći razred minerala (većina stijena na Zemlji građena je od čak 95% silikata), koje čine većinom silicij i kisik, s dodacima iona poput aluminija, magnezija, željeza i kalcija. Neki važni minerali iz ove grupe, a koji čine stijene jesu feldspati, kvarc, olivini, pirokseni, amfiboli, granati i tinjci.

SILIKATE klasificiramo prema strukturi njihove silikatne anionske grupe u nezosilikate, sorosilikate, ciklosilikate, inosilikate, filosilikate i tektosilikate.

Najpoznatiji silikati:

• Renaniafosfat je naziv za umjetno gnojivo iz prirodnih fosfata i alkalnih silikata.

-Permutit je umjetno pripravljen alkalni aluminijev silikat za mekšanje vode.

• Floridska zemlja je naziv za prirodni aluminijev silikat i magnezijev silikat s Floride, a služi za obojenje masti i ulja. Bolus alba (bijela glina) je naziv za hidratni aluminijev silikat.

Nezosilikati

• Nezosilikati imaju svoje SiO42- tetraedre izolirane kao otoke u moru kationa.

Nezosilikati se djele na 5 grupa:

grupa Fenakita:

Fenakit
Willemit

grupa Olivina:

1. Forserit
2. Fajalit

• Mineral olivin je magnezijsko-željezoviti silikat s formulom (Mg,Fe)2SiO4.
• To je jedan od najčešćih minerala na Zemlji, a pronađen je i na Mjesecu, Marsu i kometu Wild 2.
• Odnos magnezija i željeza varira između dva krajnja člana grupe olivina: forsterita (Mg-krajnji član) i fajalita (Fe-krajnji član).
• Spojevi olivina često su prikazani kao molarni postoci forsterita (Fo) i fajalita (Fa) (pr. Fo70Fa30).

-Forsterit ima neuobičajeno visoku temperaturu taljenja pri atmosferskom tlaku, gotovo 1900°C, a talište fajalita je na mnogo nižoj temperaturi (oko 1200°C).

• Temperatura taljenja u seriji blago varira između ta dva krajnja člana, kao i ostala svojstva.
• Minerali u grupi olivina kristaliziraju u rompskom sustavu s izoliranim silikatnim tetraedrima, što znači da su olivini nezosilikati.

-S druge strane, atomska struktura može se opisati kao heksagonalna, gusto pakirane izmjene kisikovih iona s polovicom stranice oktaedra vezanog na magnezijeve ili željezne ione te jednom osminom tetraedarske stranice vezane silikatnim ionom.

Općenito
Kategorija: Mineral
Kemijska formula: (Mg,Fe)2[SiO4]
Identifikacija
Boja: žutozelena do zelena ili bijela (forsterit)
Kristalni habitus: kratkostupićasti ili debelopločasti
Kristalni sustav: rompski, k.r. mmm
Kalavost: jasna po {010}, nejasna po {100}
Mohsova tvrdoća: 6,5 (fayalit) – 7 (forsterit)
Sjaj: staklast
Indeks loma: Np = 1, 635 - 1,835 , Nm = 1,651 - 1,877, Ng = 1,670 -1,886 (povećava se s udjelom fayalitne komponente)
Dvolom: Ng - Np = 0,035 (forsterit); Ng - Np = 0,051 (fayalit)
Gustoća: 3,222 (forsterit) - 4,392 (fayalit)
Točka tališta: 1205°C (fayalit) - 1890°C (forsterit)

grupa Granata:

1. Pirop
2. Almandin
3. Spessartin
4. Grosular
5. Andradit
6. Uvarovi

ALMANDIN

• Almandin je mineral granat, silikat, skupina nezosilikata, kemijske formule -{Fe3Al2(SiO4)3}.

Svojstva almandina

• Javlja se u obliku vrlo čistih, sjajnih crvenih kristala (teseralni sustav), ali se ponekad mogu uočiti i ljubičasti boje. Kiseline ne djeluju na njega, ali se lako troši.

Uporaba

• Rabi se u draguljarstvu, kao i u industriji gdje služi kao abraziv.

Nalazišta

• Pojavljuje se u metamorfnim stijenama i često se nalazi u pješčanim naslagama. Glavna ležišta ovog minerala nalaze se u Šri Lanki, Indiji, centralnoj Europi, Skandinaviji, Brazilu, Tanzaniji i na Madagaskaru.

grupa Cirkona:

1. Cirkon
2. Torit
3. Uranotorit

grupa Humita

1. Humit
2. Kondrodit

POGLEDAJTE VIDEO: